Analiza zaliha roba je dokument za izradu analize strukture zaliha roba.
Nakon što upišete podatke o periodu za kojeg želite informacije, program će automatski učitati podatke o svim ulazima i izlazima robe na skladište (modul Robno) u zadanom periodu. Kod korisnika koji imaju modul Maloprodaja II, na ove podatke biti će još dodani svi ulazi i izlazi robe u maloprodaji (samo Maloprodaja II).
Prilikom učitavanja, nebitan je broj skladišta u modulu Robno i broj prodavaonica u modulu Maloprodaja II, jer program zbraja sve ulaze i izlaze sa svih skladišta i prodavaonica odjednom. Pri tome se iz ukupnog prometa isključuju prometi međuskladišnica iz modula Robno, Prijenosa robe iz modula Maloprodaja II, kao i prijenosi robe iz veleprodaje na maloprodaju i obratno. Dakle, sva interna prebacivanja robe se isključuju iz obračuna, kako bi se evidentirali samo čisti ulazi i izlazi robe iz poduzeća.
Podaci o neto ulazu i izlazu robe iz poduzeća evidentiraju se količinski, ali i po nabavnoj vrijednosti robe. Pri tome, ulaz robe je evidentiran po stvarnim nabavnim cijenama, dok se izlaz robe obračunava metodom prosječne cijene.
Na temelju ovih podataka, program računa slijedeće:
PROSJEČNO STANJE ZALIHA
Izračun prosječnog stanja zaliha bio bi apsolutno točan samo u slučaju kada bi se za svaki dan u zadanom periodu računale zalihe, međusobno zbrajale i na kraju podijelile s ukupnim brojem dana perioda. Budući da bi ovakav obračun predugo trajao, uobičajeno se uzimaju u izračun zalihe npr. samo na kraju mjeseca, pa se iz njih računa prosjek. Budući da uzimanje stanja zaliha uvijek na isti datum može biti pod utjecajem mjesečnih nabavki (npr, nabavka robe 5. u mjesecu), naš program uzima prosjeke na dane u mjesecu koji se uvijek malo pomiču unutar godine, kako bi izbjegli utjecaje cikličkih narudžbi.
KOEFICIJENT OBRTAJA
Na temelju prodanih količina i prosječnog stanja zaliha, program za svaki artikal izračunava koeficijent obrtaja robe. Kod ovog pokazatelja poželjan je što veći broj, jer on pokazuje koliko se puta prosječne zalihe okrenu na skladištu u zadanom periodu. Na primjer, koeficijent 10 znaći da se prosječne zalihe nabave i prodaju 10 puta u zadanom periodu. Koeficijent 0.1 znači da se samo 10% prosječnih zaliha proda u promatranom periodu.
DANI VEZIVANJA
Ovaj koeficijent se dobiva tako da se ukupan broj dana perioda podijeli sa koeficijentom obrtaja. Na ovaj način dobivamo broj koji nam govori koliko dugo jedan artikal u prosjeku stoji na zalihama prije nego se proda. Dakako, kod ovog koeficijenta je poželjan što manji broj, jer veliki broj dana vezivanja ukazuje na dugotrajno vezivanje obrtnih sredstava.
TOČNOST
Koeficijent obrtaja i dani vezivanja izračunati su na temelju podataka o nabavljenim količinama. Ovi koeficijenti se mogu računati i na temelju financijskih iznosa (nabavne vrijednosti), i oni bi u principu trebali davati sličan ili gotovo potpuno jednak rezultat. Da bi provjerio usklađenost koeficijenata, program koeficijent obrtaja računa ne samo iz količinskih podataka nego i iz financijskih, te izračunava njihov omjer kojeg iskazujemo u stupcu 'Točnost'. Ako je točnost 1,00 ili blizu nje (0.97,...1,07,..) onda su financijski koeficijenti usklađeni s količinskim. Veća razlika u koeficijentima može biti posljedica nekog od slijedećih slučajeva:
1) tijekom perioda se značajnije mjenjala nabavna cijena, pa izračun nabavne vrijednosti prodane robe nije u proporcionalnom odnosu s prodanom količinom (npr, prodano 50% količine, ali samo 40% nabavne vrijedosti).
2) tijekom perioda došlo je do značajnijih grešaka u evidenciji robe (negativna stanja na skladištu, izlaz robe koja nema ulaza i slično).
U slučajevima većih grešaka u robnoj evidenciji, koeficijent točnost može biti i znatno veći (ili manji) od 1.00, pa takav koeficijent točnosti obično ukazuje na greške u skladišnim karticama.
OBRIŠI KOEFICIJENTE NULA
Ako u zadanom periodu uopće nije došlo do prodaje nekog artikla, ili je riječ o artiklu koji je imao samo jednokratnu nabavu i istovremenu prodaju cjelokupne količine u isto