Dokument Normativ proizvodnje koristi se za upis receptura za izradu gotovih proizvoda. Korištenje Normativa proizvodnje nije obavezno, jer se potrošnja materijala uvijek može upisivati i ručno, prema stvarnoj potrošnji. Ipak, ako se upiše normativ, podaci iz normativa se mogu, ali i ne moraju koristiti prilikom izrade radnih naloga. Izrada normativa se posebno preporuča kod onih proizvoda čija je struktura materijala uvijek ista ili približno ista, budući da se nakon učitavanja podataka iz normativa, podaci mogu još i ručno mijenjati i/ili dopunjavati.
U dokument Normativ proizvodnje, nakon šifre i naziva normativa, upisuje se podatak o proizvodu za kojeg se radi normativ, te o količini proizvoda za kojeg se radi normativ. Normativi se uobičajeno rade za 1 komad proizvoda, ali u nekim okolnostima može biti praktičnije napisati normativ za 100 ili 1000 komada proizvoda.
NUSPROIZVODI
Osim glavnog proizvoda, u normativu se mogu definirati i nusproizvodi, koji također završavaju na skladištu gotovih proizvoda, zajedno s osnovnim proizvodom. Na primjer, u pilani, osnovni proizvod mogu biti daske nekih dimenzija, a nusproizvod može biti piljevina, koja se također skladišti i prodaje.
Za jedan glavni proizvod moguće je definirati i više nusproizvoda, a za svaki od njih treba definirati količinu (proporcionalnu količini glavnog proizvoda za koju se radi normativ), te postotak vrijednosti od gotovog proizvoda (koju nusproizvod preuzima na sebe).Ukupan zbroj postotka vrjednosti svih nusproizvoda mora biti manji od 99%.
MATERIJAL
U tabelu materijala upisuju se materijali i njihove količine potrebne za izradu proizvoda. Prilikom unosa količina, treba voditi brigu o količini glavnog proizvoda za koju se radi normativ, tako de se upiše dovoljna količina materijala za proizvodnju defnirane količine gotovih proizvoda. Ukoliko se u normativu nalaze definirani i nusproizvodi, količina i asortiman materijala mora pokrivati potrebe proizvodnje za glavni proizvod, ali i za sve nusproizvode.
Količine materijala koje su definirane normativom ne predstavljaju nužno i stvarnu potrošnju materijala, jer je normativ samo 'receptura', ali ne i stvarna potrošnja. Stvarna potrošnja materijala defnirati će se dokumentom Izdatnica materijala, koji može (klikom na gumb) učitavati količine iz normativa, ali se one mogu i ručno upisivati, ili nakon što su učitane, i mjenjati i/ili dopunjavati.
Sami materijali (šifre i nazivi) i njihova nabava prethodno se moraju defnirati u modulu Materijalno, koji je nužan preduvjet za korištenje modula Proizvodnja III.
POLUPROIZVODI
Osim materijala, u normativu se mogu defnirati i poluproizvodi, koji se ne učitavaju iz skladišta materijala nego iz skladišta (polu)proizvoda (modul Robno). Dakle, u tabelu poluproizvoda NE UPISUJU SE MATERIJALI iz modula Materijalno, nego ROBE koje su definirane u modulu Osnovni podaci, a čije se stanje zaliha prati putem modula Robno.
Ova mogućnost je namjenjena onim korisnicima koji imaju proizvodne cikluse u više faza, gdje se prvo izrađuju polu-proizvodi, koji se kasnije koriste kao materijal za izradu konačnog proizvoda.
Poluproizvodi koje se definiraju normativom nisu nužno i stvarno utrošeni poluproizvodi, jer se stvarna potrošnja utvrđuje dokumentom Izdatnica poluproizvoda. Na ovom dokumentu, utrošak poluproizvoda može biti automatski učitan iz normativa, ali i ručno upisan/izmjenjen prema stvarnoj potrošnji.
INDEKSI VRIJEDNOSTI UKALKULIRANIH TROŠKOVA
Korisnici koji osim troškova materijala i poluproizvoda žele u cijenu koštanja proizvoda ukalkulirati i planske veličine ostalih troškova, mogu to učiniti upisom podataka u polja 'Indeksi vrijednosti ukalkuliranih troškova'. Program predviđa 5 indexa, i to: Rad, Energija, Amortizacija, Usluge i Ostalo. U ova polja ne upisuje se iznos u kunama, već indeks vrijednosti. Stvarni iznos ukalkuliranih troškova utvrđuje se u dokumentu Radni nalog za proizvodnju i to na način da se index množi s vrijednošću indeksa, koja se upisuje kao parametar u radnom nalogu. Na ovaj način se pojednostavljuje obračun u